OSIJEK
- Ovogodišnja, nikad mršavija, jesenska sjetva slabija je i od onih u
najtežim ratnim godinama. Čak 60-70 posto OPG-ova nisu ni krenuli u
sjetvu pšenice pa siju tek veliki poljoprivredni sustavi. To će svoje
pravo, pogubno lice pokazati već nagodinu.
Jer, upozoravaju ratari, u općoj
besparici, (gotovo) bankrotu sela, ove se jeseni sijalo vrlo malo, o
čemu svjedoče male količine prodanog sjemena, pa su mnogi posegnuli za
tavanušom, sijući i bez umjetnog gnojiva, zaštite od korova i bolesti,
piše Glas Slavonije.
No, osim besparice, od sjetve je mnoge odvratila i preniska cijena
pšenice od 1,00 do 1,05 kn/kg pa se ide na profitabilnije kulture. Uz
to, godina je izrazito kišna, a vrijeme ometa pripremu tla za obradu.
Iako je sredina studenoga, još uvijek traje sjetva pšenice i s njom se
kasni dobrih 10-ak dana... "Kakva sjetva, takva i žetva", jednostavan
je zaključak koji nameće zebnju za 2015. i pitanje kakva će ona biti u
smislu proizvodnje hrane.
– Ovakva godina i sjetva i sa svojim nastavkom neće donijeti
rezultate. Jer, optimalni rokovi su prošli, a sve posijano iza njih,
poznato je, donosi slabiji urod i manje prinose. Očekujemo da ćemo
2015. moći samo požeti za kifle, dok za kruh za naše potrebe nećemo
imati! - upozorava predsjednik Udruge baranjskih seljaka Baranjska
brazda, Petar Pranjić.
Kaže, očekuje se urod pšenice od oko 300.000 tona pšenice, a poznato
je da su naše potrebe za tom krušaricom 500.000 do 550.000 tona. Jer,
nije posijano ni stotinjak tisuća hektara, točnije oko 70.000 ha, a u
najboljim godinama sijalo se i do 200.000 ha. Ovoj situaciji raduju se
samo trgovački, uvozni lobiji, spekulanti koji će na umjetan način
prikriti nestašicu (domaće) hrane. Na seljaka se baca drvljem i kamenjem
što je u besparici prisiljen posegnuti za tavanušom, a njemu ponos i
karakter ne dozvoljavaju da ne zasije ništa. No od iduće godine slijedi
nam pravilnik o otkupu i kvaliteti pa će, slijedom toga, gotovo sve što
rodi ići u stočnu ishranu. Sve je ovo na sliku i priliku naše države i
ministarstva. Mljekarstvo su doveli na koljena, sada smo na redu mi
ratari - krajnje je pesimističan Pranjić.
U Udruzi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske "Život"
najavljuju da će proljeće biti jako teško. – Ljudi žive u iluziji da
će, ako nisu ove jeseni, u sjetvu na proljeće, no tada će se vidjeti
kritična masa u poljoprivredi - kaže predsjednik Udruge Antun Laslo.
A na upit hoće li slabašna sjetva neizbježno nagodinu uroditi
pomanjkanjem hrane, Laslo kaže kako ne očekuje nestašicu hrane jer će
trgovački, odnosno uvozni lobiji odraditi svoje.
- Hrane će na taj način biti, no pitanje je koje kvalitete,
podrijetla i po kojoj cijeni, a spomenuti lobiji iskoristit će
situaciju za veliki skok cijena. Ovogodišnjoj proizvodnji hrane u
prilog nisu išle ni poplave kod nas i u okruženju i sve to pogoduje
trgovačkim lobijima, a domaća proizvodnja stagnira. Posljedice će
nagodinu, na proljeće biti katastrofalne - nije optimističan ni Laslo
koji poručuje da nam slijedi veliko bolno otrežnjenje.
SeeBiz
Нема коментара:
Постави коментар