Najekonomičnije rešenje ikada: Mašina pretvara vodu u naftu?!

Nemački inženjeri napravili su mašinu koja hemijskim procesom iz vode i ugljen-dioksida dobija tečne ugljovodonike. Čitav proces je 70 odsto energetski isplativ. Jedna mašina dnevno može da proizvede jedan barel goriva, istovremeno reciklirajući 3,2 tone ugljen-diokida.

Uprkos svim naporma da se čovečanstvo oslobodi zavisnosti od nafte, „crno zlato“ i dalje umnogome utiče na današnji svet. Ako će čovečanstvo ikada preći na druge energetske izvore osim fosilnih goriva, taj proces se neće desiti preko noći.

Previše sadašnje infrastrukture i tehnologije je bazirano na fosilnim gorivima, za koje je još potrebno puno vremena i novca da bi se zamenili.

Ipak, dobro rešenje za prelazni period mogla bi da budu sintetička goriva, posebno ako mogu da budu proizvedena na čist, ekološki način.

Imajući u vidu da gorivo i dalje dobijamo iz zemlje, mašina koja bi mogla da stvara tečne ugljovodonike, bez potrebe da se bilo šta buši i da se grade platforme, zvuči prilično zanimljivo.

Napravljena u nemačkoj kompaniji „Sanfajer“ (Sunfire), mašina koristeći Fišer-Tropšov proces pretvara ugljen-monoksid i vodonik u tečne ugljovodonike.

Ceo proces je prilično složen, ali postoji nekoliko osnovnih koraka. Kako bi se dobili ugljen-monoksid i vodonoik, prvo se uzima voda i ugljen-dioksid. Voda se zagrevanjem pretvara u paru, a onda se iz nje odvajaju kiseonik i vodonik pomoći čvrstih oksidnih ćelija za elektrolizu.

Vodonik se onda koristi u reakciji izbijanja jednog atoma kiseonika iz ugljen-dioksida i dobijanja ugljen-monoksida, sa kojim vodonik kasnije reaguje i daje tečni ugljovodonik.

Međutim, proces zahteva priličnu količinu električne energije, najviše zbog pretvaranja vode u paru. „Sanfajer“ ipak tvrdi da je ceo proces oko 70 odsto energetski isplativ - što je mnogo veća stopa od uobičajenih motora za unutrašnjim sagorevanjem koji koriste dizel ili benzin.

Razvoj mašine koja obavlja ovaj proces (na slici) koštao je sedam brojki, a može da proizvede barel goriva dnevno, istovremeno reciklirajući 3,2 tone ugljen-dioksida. Imajući to u vidu, trebaće mnogo ovakvih mašina da bi potrebe za fosilnim gorivom bile zadovoljene.

RTS

HRVATSKU ČEKA NESTAŠICA BRAŠNA Ovogodišnja, nikad mršavija, jesenska sjetva slabija je i od onih u najtežim ratnim godinama...

OSIJEK  - Ovogodišnja, nikad mršavija, jesenska sjetva slabija je i od onih u najtežim ratnim godinama. Čak 60-70 posto OPG-ova nisu ni krenuli u sjetvu pšenice pa siju tek veliki poljoprivredni sustavi. To će svoje pravo, pogubno lice pokazati već nagodinu.

Jer, upozoravaju ratari, u općoj besparici, (gotovo) bankrotu sela, ove se jeseni sijalo vrlo malo, o čemu svjedoče male količine prodanog sjemena, pa su mnogi posegnuli za tavanušom, sijući i bez umjetnog gnojiva, zaštite od korova i bolesti, piše Glas Slavonije.

No, osim besparice, od sjetve je mnoge odvratila i preniska cijena pšenice od 1,00 do 1,05 kn/kg pa se ide na profitabilnije kulture. Uz to, godina je izrazito kišna, a vrijeme ometa pripremu tla za obradu. Iako je sredina studenoga, još uvijek traje sjetva pšenice i s njom se kasni dobrih 10-ak dana... "Kakva sjetva, takva i žetva", jednostavan je zaključak koji nameće zebnju za 2015. i pitanje kakva će ona biti u smislu proizvodnje hrane.

– Ovakva godina i sjetva i sa svojim nastavkom neće donijeti rezultate. Jer, optimalni rokovi su prošli, a sve posijano iza njih, poznato je, donosi slabiji urod i manje prinose. Očekujemo da ćemo 2015. moći samo požeti za kifle, dok za kruh za naše potrebe nećemo imati! - upozorava predsjednik Udruge baranjskih seljaka Baranjska brazda, Petar Pranjić.

Kaže, očekuje se urod pšenice od oko 300.000 tona pšenice, a poznato je da su naše potrebe za tom krušaricom 500.000 do 550.000 tona. Jer, nije posijano ni stotinjak tisuća hektara, točnije oko 70.000 ha, a u najboljim godinama sijalo se i do 200.000 ha. Ovoj situaciji raduju se samo trgovački, uvozni lobiji, spekulanti koji će na umjetan način prikriti nestašicu (domaće) hrane. Na seljaka se baca drvljem i kamenjem što je u besparici prisiljen posegnuti za tavanušom, a njemu ponos i karakter ne dozvoljavaju da ne zasije ništa. No od iduće godine slijedi nam pravilnik o otkupu i kvaliteti pa će, slijedom toga, gotovo sve što rodi ići u stočnu ishranu. Sve je ovo na sliku i priliku naše države i ministarstva. Mljekarstvo su doveli na koljena, sada smo na redu mi ratari - krajnje je pesimističan Pranjić.

U Udruzi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske "Život" najavljuju da će proljeće biti jako teško. – Ljudi žive u iluziji da će, ako nisu ove jeseni, u sjetvu na proljeće, no tada će se vidjeti kritična masa u poljoprivredi - kaže predsjednik Udruge Antun Laslo.

A na upit hoće li slabašna sjetva neizbježno nagodinu uroditi pomanjkanjem hrane, Laslo kaže kako ne očekuje nestašicu hrane jer će trgovački, odnosno uvozni lobiji odraditi svoje.

- Hrane će na taj način biti, no pitanje je koje kvalitete, podrijetla i po kojoj cijeni, a spomenuti lobiji iskoristit će situaciju za veliki skok cijena. Ovogodišnjoj proizvodnji hrane u prilog nisu išle ni poplave kod nas i u okruženju i sve to pogoduje trgovačkim lobijima, a domaća proizvodnja stagnira. Posljedice će nagodinu, na proljeće biti katastrofalne - nije optimističan ni Laslo koji poručuje da nam slijedi veliko bolno otrežnjenje.

SeeBiz

DRUGI SLUČAJ PTIČIJEG GRIPA U...

Nemačke vlasti, potvrdile su danas drugi slučaj virusa ptičjeg gripa H5N8, u istočnoj pokrajini Meklenburg-Vorpomern, otkriven kod divlje ptice.

Ovaj tip virusa izuzetno je zarazan među pticama, ali još nije primećen kod ljudi.
"Prvi put virus H5N8 potvrđen je kod jedne divlje ptice u Meklenburg-Vorpomernu", rekao je ministar poljoprivrede Kristijan Šmit i dodao da je to potvrda da su divlje ptice povezane s virusom u toj oblasti, kao što je slučaj i u Holandiji i Velikoj Britaniji.

Kao meru predostrožnosti, nemačke vlasti razmotriće ideju da farmerima savetuju da svoje životinje drže u zatvorenom prostoru, rekao je ministar.

Šmit je dodao da Nemačka i Holandija blisko sarađuju kako bi sprečile moguće širenje virusa i otkrile njegovo poreklo, preneo je Rojters.

Prvi slučaj virusa H5N8 u Nemačkoj potvrđen je 4. novembra na farmi živine u istoj ovoj pokrajini. Oko 5.000 ptica je zaraženo, a od toga je 1.880 uginulo.

Holandske vlasti naložile su danas preventivno uništavanja 8.000 pataka sa farme u Barneveldu, strahujući od prenošenja virusa.

Prema rezultatima testova, virus ptičjeg gripa pronađen u Nemačkoj, Holandiji i Velikoj Britaniji, isti je kao onaj koji se početkom godine pojavio u Južnoj Koreji i uništio cela jata živine, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO). 

Blic online